Zlarin, otok u šibenskom arhipelagu, jugozapadno od Šibenika; od kopna ga odvaja Šibenski kanal, a od niza otočića na jugozapadu Zlarinski kanal; 8,19 km2 (dug 6,1 km, širok do 2,1 km); 359 stan.; najviši vrh Klepac (170 m). Sastoji se od dva bila između kojih je udolina s plodnim obradivim površinama. Veći su zaljevi Zlarinska luka i Magarna na jugoistoku; na sjeveroistočnoj obali su uvale Vodena, Velika Lovišća, Njivica, Veleš, Platac, Lokvica i dr. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo, vađenje koralja i spužava, pomorstvo i turizam. Brodska veza sa Šibenikom.
U XVI. st. naseljen je izbjeglicama pred Turcima. Baroknu župnu crkvu sagradio je 1735.-40. šibenski graditelj Ivan Skoko. Osim nje u naselju je više crkava: Sv. Roko na starome groblju iz 1650.; Gospa od Rašelja (prva polovica XV. st., obnovljena u baroknome slogu 1714.; oltar iz 1767., rad kipara braće Pija i Vicka Dall' Acque); Sv. Šimun iz druge polovice XVII. st. Kapela Porođenja Isusova, u sklopu palače Zuliani, podignuta je u prvoj polovici XVII. st. U naselju se nalazi nekoliko ladanjskih kuća iz doba baroka (XVII.-XVIII. st.).
Zlarin je otok koralja, gdje se i danas održao obrte ručne obrade nakita od koralja. Zbog ljepote prirode i kristalne čistoće mora Zlarin je nekad zvan i "zlatni otok" (insula auri). Također je poznat i kao turističko odredište s najduljom tradicijom na ovom području. Gosti u Zlarinu mogu pronaći smještaj u hotelu "Koralj" ili u privatnom smještaju.
(izvor: Turistička zajednica šibensko-kninske županije)
CZ
DE
EN
PL
